Šta je pp1.rs ?

pp1.rs predstavlja Probu praxe koji na nivou reprezentacije predstavlja različite prostore u formi časopisa za nezbrinutu i zabrinutu omladinu u cilju razbijanja okoštalih identiteta koji razdiru put datosti u kome je nemoć stvar prirodne objektivnosti.

pp1.rs zna da su matrice kapitalizma podražavanja mimo afiniteta i osećaj zajedništva, u kome svaka vrednost ima komercijalnu osnovu.

pp1.rs ne zna da li da lokalno opovrgava teorije popravljanja,zavarivanja ili da razgovara o temelju, da li da program koji bi bio zahtevan ima svoju šemu,organizacionu strukturu i da formira narative koji omogućavaju formiranje subjekta , da li da suspenduje cinizam u startu jer je njegov banalni optimizam koncentrisan u zadovoljstvu suspendovane pažnje ili buduće čitaoce privlači kroz identifikaciju sa pojedinim prostornim elementima.

pp1.rs je domen koji je zakupljen na godinu dana da iskušava palanačko strpljenje i njegovu negaciju

Šta znači praxis ?

Temeljni pojam “prakse” dobiva u njihovom mišljenju posebno značenje, koje se razlikuje ne samo od svakodnevnog, nego i uobičajenih značenja u tradicionalnoj filozofskoj terminologiji. Termin “praksa” tradicionalno označava bilo koju ljudsku djelatnost; u praxis filozofiji “praksa” je međutim definirana kao »slobodna stvaralačka djelatnost«.

Nešto proširenije, praksa je »slobodna, univerzalna, stvaralačka i samostvaralačka djelatnost kojom čovjek stvara (čini, proizvodi) i mjenja (oblikuje) svoj povijesni svijet i sama sebe; djelatnost svojstvena čovjeku po kojoj se on bitno razlikuje od svih drugih bića.« (Petrović, str. 14) (Za značenje pojma povijest u ovom kontekstu pogledajte članak Historija i povijest u praxis filozofiji.)

Jedino ona djelatnost koja ima ta dva atributa, slobodu i stvaralaštvo, jest “praksa”; i jedino takva praksa (koja se naziva i “revolucijom”) jeste kriterij istine. U tome je smisao čuvenih riječi Karla Marxa: »Pitanje da li je ljudskom mišljenju svojstvena predmetan istina, nije pitanje teorije, nego je praktičko pitanje. U praksi čovjek mora dokazati istinu, tj. zbiljnost i moć, ovostranost svoga mišljenja.« (Druga teza o Feurbachu) (Značaj pojma revolucija vodio je Gaju Petrovića do toga da svoje filozofsko uvjerenje nazove Mišljenje revolucije.)

A što se praxa ne piše kao praksa ?

Naslov Praxis odabran je zato što «praxa», taj centralni pojam Marxove misli, najadekvatnije izražava skiciranu koncepciju filozofije. Upotreba grčkog oblika riječi na znači da ovaj pojam shvaćamo onako, kako je shvaćen negdje u grčkoj filozofiji. Činimo to zato da se ogradimo od pragmatističkog i vulgarno-marksističkog shvaćanja prakse i naznačimo da smjeramo na izvornog Marxa. Pored toga grčka riječ, čak i kad nije shvaćena tačno u grčkom smislu, može poslužiti kao podsjetnik da, poput starih Grka misleći o onome najsvakodnevnijem, ne previđamo ono što je u njemu nesvakodnevno i bitno.